Godišnjica posljednjeg mirovnog plana za Bosnu i Hercegovinu– “Carrington-Cutileirov plan”

Bosna i Hercegovina u aprilu dobija Program reformi za 2021
17/03/2021
Upozorenje iz ambasade Rusije: Ako BiH poduzme korake prema članstvu u NATO-u, mi ćemo reagovati, to je neprijateljski čin
18/03/2021

Na današnji dan 1992. godine potpisan je prvi i posljednji mirovni plan prije početka rata u Bosni i Hercegovini.

Takozvani ‘Cutileirov plan’ ili ‘Carrington-Cutileirov plan’, potpisali su Alija Izetbegović, Radovan Karadžić i Mate Boban. Pruživši nadu građanima Bosne i Hercegovine da će se spriječiti izbijanje rata.

Autori mirne podjele Bosne i Hercegovine na muslimanski, srpski i hrvatski teritorij bili su portugalski diplomat Jose Cutileiro, predsjedavajući Mirovnom konferencijom za bivšu Jugoslaviju i engleski lord Peter Carrington, posljednji živući član vlade Winstona Churchilla. Prema tom planu Bosna i Hercegovina je trebala postati decentralizirana država u kojoj bi svi kantoni bili podijeljeni prema nacionalnoj osnovi.

Tri i po godine kasnije sa određenim izmjenama ‘Cutileirov plan’ bio je osnova za ‘DEYTONSKI’ sporazum.

Muslimanskoj konstitutivnoj jedinici pripalo bi 50 općina, odnosno 44 posto teritorija. Srpskoj konstitutivnoj jedinici pripalo bi 37 općina, odnosno 44 posto teritorija a hrvatskoj 20 općina ili 12 posto teritorija BiH.

Prema tom planu, BiH bi se sastojala od triju konstitutivnih jedinica i svaka od njih, zalagala bi se za zaštitu ljudskih prava i prava manjina.

Skupština bi se sastojala od dva doma – doma građana i doma konstitutivnih jedinica.

Uvjet Međunarodne zajednice za održavanje referenduma u Bosni i Hercegovini i priznanje nezavisne Bosne i Hercegovine bio je ‘Cutileirov plan’. Nakon referenduma i sastanka s tadašnjim američkim ambasadorom u Jugoslaviji Warrenom Zimmermannom 28. marta 1992. godine, Alija Izetbegović je povukao svoj potpis, odbacujući “Cutileirov plan”.

Comments are closed.

  • Laju89