Oboljeli od PTSP-a u USK-u ni danas nemaju svoj registar

Reprezentacija 1. Korpusa ARBiH uzela učešće na malonogometnom turniru u čast 30. godišnjice neovisnosti Republike Slovenije
25/06/2021
Ministarstvo za boračka pitanja Kantona Sarajevo objavilo lažne rezultate po javnom pozivu za finansiranje boračkih Udruženja za 2021 godinu?
30/06/2021

Psihičke traume koje su pretrpjeli borci tokom odbrambeno-oslobodilačkog rata, danas demobilisani pripadnici Petoga korpusa Armije R BiH, HVO i Ministarstva unutrašnjih poslova, ostavile su veće ili manje posljedice i na mentalno zdravlje ove populacije, posebno oboljelih od PTSP-a, post traumatskog stresnog poremećaja. Istoimeno kantonalno udruženje okuplja 475 članova od kojih je sedamdeset teže oboljelih. Budući da u Unsko-sanskom kantonu, kako tvrde u udruženju, ne postoji registar oboljelih od posttraumatskog stresnog poremećaja, to im stvara brojne probleme prevashodno u liječenju jer ne postoje odgovarajući trauma centri u kojima bi s oboljelima radili psiholozi i neuropsihijatri.

Psihopatološki fenomeni

Posttraumatski stresni poremećaj se ispoljava kroz psihopatološke fenomene koji predstavljaju produženi ili odloženi odgovor na stresne situacije. U takve situacije spadaju neke koje su izvan okvira uobičajenih ljudskih aktivnosti npr. prirodnim ili ljudskim faktorom uslovljena nesreća, izloženost torturi, ratovima, silovanju i slično. Za Jasmina Osmankića upravo rat u BiH je bio okidač za stanje u kojem se danas nalazi ali i 80 posto njegovih kolega, saboraca. Uprkos svemu žele i nastoje normalnno živjeti i sve ono što se desilo potisnuti ili zaboraviti. –To opet nije toliko narušeno da su ti ljudi nesposobni upravljati svojim životom da imaju normalne porodice. Mi smo zajedno prije nekoliko godina provodili radionice iz mentalnog zdravlja iz Ključa. Provodili smo neke projekte i druženja, održavali kolektivne terapije. Svake godine je to sve slabije i slabije, kaže Jasmin Osmankić, predsjednik Udruženja oboljelih od PTSP-a Unsko-sanskog kantona. Bilo koja osoba može oboljeti od PTSP-a, a prvi simptomi su osjećaj napetosti i strah čak i kada nisu više u opasnosti. Sve to naravno trebao bi potvrditi liječnik ali u našem sistemu ne postoje adekvatni specijalizirani centri niti jedinstveni registar oboljelih u USK-u. -Ti ljudi nisu za neuropsihijatrije, to nisu luđaci. Al, mi druge institucije, ustanove nemamo gdje bi se ti ljudi mogli liječiti. Malo nam pomaže Poliklinika u kojoj su otvorili neki mali trauma centar al to nije ništa. To je samo da mu se jave a oni ga upute u Kantonalnu bolnicu, kažu u Udruženju.

PTSP među 32 oboljenja

-Federalni zavod za javno zdravstvo uputio je akt Zavodu za javno zdravstvo USK-a u kojem je naveo da 32 oboljenja moraju biti prikazana, između ostaloga, i PTSP se nalazi u smislu prijava i naravno da ćemo raditi onda i registraciju. To se odnosi od 01. januara 2019. godine. Dobila sam podatak iz Zavoda za javno zdravstvo USK-a kojeg im je dostavio Federalni zavod za javno zdravstvo da su u Unsko-sanskom kantonu registrirana 164 oboljela od PTSP-a, kaže Nermina Ćemalović, ministrica zdravstva USK-a. To su osobe starosti od četredeset do šezdeset godina za koje prijave šalju centri za mentalno zdravlje sedam domova zdravlja u kantonu, osim Bosanskog Petrovca koji nema ovakav centar, dodaje ministrica. U najtežoj situaciji su teško oboljeli što potvrđuju i 74 suicida koja su počinili bivši borci u periodu od završetka rata do danas

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *