Foreign Policy o ruskom utjecaju u BiH: SAD mora reagovati jer je na pomolu nova etnička kriza

UB-MDR KS dodjelio 51 higijenski paket osiguran od Ministarstva za boračka pitanja KS
24/05/2021
Bosnia Is Heading Toward Another Meltdown
01/06/2021

Poznati magazin Foreign Policy je pisao o značaju ruskog prisustva u Bosni i Hercegovini, odnosno o šteti koju njihov utjecaj nanosi. U isto vrijeme optužuju Evropsku uniju i Sjedinjene Američke Države zbog nedovoljne uključenosti u političke tokove i reformske procese u BiH.

Na početku teksta uvode čitaoce u društvenu situaciju u državi navodeći da je rat prestao 1995. godine, ali da “zemlja nikada nije bila bliža novoj etničkoj krizi kao što je danas”. Smatraju da je Rusija ta koja potpiruje etničke podjele u BiH i da je došlo krajnje vrijeme za reakciju SAD-a s obzirom na to da “samozadovoljno EU” odavno samo posmatra propast.

“Značaj BiH za zapadne sile i Rusiju proizlazi iz iste činjenice, a to je da se zemlja nalazi na granici između NATO-a i ruskog utjecaja. Zapad prepoznaje neke od potencijala BiH ukoliko bi ušli u ovaj savez, ali čini se da ne razumije posljedice koje će sa sobom donijeti država koja klizi u nered izazvan Kremljem”, piše Foreign Policy.

Dalje navode da iako Rusija insistira na principu nemiješanja u unutrašnja pitanja BiH, Kremlj se upliće kroz utjecaj na člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, ali i kroz lidera najveće hrvatske stranke Dragana Čovića.

“Nisu samo Srbi oni na koje Rusija pokušava utjecati. Rusija već dugi niz godina aktivno podržava hrvatske tvrdnje o diskriminaciji i njihove zahtjeve za trećim administrativnim entitetom. Dragan Čović, bivši član Predsjedništva BiH i trenutni lider Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), nastavlja se udvarati ruskim zvaničnicima koji već dugo podržavaju stvaranje trećeg entiteta i protive se članstvu BiH u NATO-u”, piše magazin.

Uprkos očiglednim uplitanjima Rusije u BiH, Foreign Policy podsjeća da je ambasador EU u BiH Johann Sattler nedavno izjavio da nije primijetio porast ruskog utjecaja.

Ono što ovaj list posebno navodi jeste nužnost reakcije SAD-a na procese u BiH. Oni smatraju da dosadašnji dogovori i uplitanja Amerike pogoršavaju situaciju u BiH, odnosno da je potrebnija revnosnija politika prema BiH i bolje razumijevanje potreba.

“Američki predsjednik Joe Biden, koji ima značajno iskustvo na Balkanu iz 1990-ih, trebao bi pogurati ostatak svoje administracije da još jednom pokupi mantiju potpore demokratiji na Zapadnom Balkanu”, piše magazin.

Navode tri načina na koji SAD može pomoći BiH:

  • Prvo, nastaviti svoju podršku u provođenju “reformi koje su BiH potrebne kako bi dobila kandidatski status za EU”, SAD bi trebale nastaviti s naporima i na brzom unapređivanju članstva zemlje u NATO-u.
  • Drugo, Sjedinjene Države i EU trebale bi zajednički istražiti izravno i neizravno rusko miješanje.
  • Treće, predstojeći sastanak G-7 u junu trebao bi se iskoristiti kao prilika za sporedne sastanke između SAD-a, Njemačke i EU za započinjanje razgovora o strategiji za unapređenje demokratije u BiH kroz pokroviteljstvo OHR-a.

U tekstu Foreign Policy podsjeća se i na non paper koji je izašao iz ureda slovenačkog premijera Janeza Janše, a koji govori o prekrajanju granica. Shodno tome naglašavaju da bi Evropska unija ovo trebala posebno tretirati, odnosno istražiti, a dok ne dođu rezultati istrage dovesti u pitanje slovenačku rotaciju na mjesto predsjedavajućeg Vijeća EU koja počinje 1. jula.

“Bosna se ne mora vraćati u haos koji je doživjela devedesetih, pogotovo jer zapadne sile imaju jasne i djelotvorne korake da to spriječe. Dok zemlja radi na donošenju potrebnih reformi, kao i na pridruživanju NATO-u i EU, na pokušaj Rusije da rastrgne svoje socijalno tkivo najbolje se odgovara udvostručavanjem pozitivnijih, prodemokratskih trendova u zemlji. Nedjelovanjem kao što to trenutno radi EU, samo se podstiču postojeća previranja”, zaključak je teksta o utjecaju Rusije u BiH magazina Foreign Policy..

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *