Prvi svjetski rat - "Verdunski mlin za meso"

Autor: Redakcija • Objavljeno: • Broj komentara: 0

Bitka za Verdun ili Verdunska bitka je bila najduža i jedna od najznačajnijih i najkrvavijih bitaka Prvog svjetskoga rata na Zapadnom frontu. Odvijala se od 21. februara do 18. decembra 1916. u blizini Verduna između Francuske i Njemačke. U bici je poginulo oko 250 000 vojnika, a oko 500 000 je ranjeno.

  • verdun_1.jpg
  • battle-verdun-history-pictures-ww1-first-world-war-003.jpg
  • verdun_2.jpg
  • verdun_3.jpg
  • verdun_and_vincinity_-_map.jpg

Nijemci nisu uspjeli pobjediti brzo, odmah na početku rata, kako je bilo predviđeno Schlieffenovim planom. Zbog toga se rat pretvorio u rovovski rat, u kome nijedna strana nije ostvarivala nikakve značajnije prodore. Tokom 1915. bilo je pokušaja prodora, međutim, svi ti pokušaji su propali, i završili su ogromnim brojem žrtava.

Njemački zapovjednik vrhovnog štaba Erich von Falkenhayn je vjerovao da se Francuzi mogu pobjediti ako im se nanesu strašno veliki gubici, iako nije vjerovao da je prodor moguć. Planirao je napad na položaje s kojih se Francuzi nisu mogli povući zbog strateških razloga, ali i zbog nacionalnog ponosa. Na taj način im je namjeravao nametnuti iscrpljujuću bitku, bitku do uništenja. Za tu svrhu je odabran Verdun, grad heroj u Francusko-pruskom ratu, koji je bio strateški veoma važno mjesto, jer je čuvao prolaz prema Parizu.

U odabiru mjesta napada, Falkenhayn je tražio mjesto koje je bilo povoljno za Nijemce. Verdun je bio izoliran s tri strane. Veze Verduna s ostatkom Francuske su bile dosta loše. Njemačka željeznica je bila udaljena samo 20 kilometara, dok su Francuzi morali dopremati pojačanje jednim putem.

Verdun je bio jako loše branjen, jer je artiljerija bila uklonjena s okolnih tvrđava, ali dobri obavještajni podaci i loše vrijeme, koje je odgodilo njemački napad, omogućili su Francuzima da dopreme na brzinu dve divizije u Verdun. Bitka je počela 21. februara1916. bombardiranjem koje je trajalo 9 sati. Ispaljeno je milijun granata iz 1 200 topova na 40 kilometara dugom bojištu.


Poslije toga usledio je napad, 3 armijska korpusa (3., 7. i 18. njemački vojni korpusi). Nijemci su po prvi put koristili bacače plamena da bi se očistili francuski rovovi. Do 23. februara,Nijemci su napredovali 5 kilometara i zauzeli su Boa de Kore (Bois des Caures) te potisnuli Francuze. Tek poslije toga su Francuzi shvatili ozbiljnost napada. Druga linija obrane i 30. francuski korpus su zamalo stradali 24. februara, ali spasio ih je dolazak 20. korpusa. Novopristigla vojska odmah je uključena u borbu. Tu večer zapovjednik francuskog vrhovnog štaba general de Castelnau savetovao je Josepha Joffrea da pošalje francusku 2. armiju pod Pétainovim zapovjedništvom na Verdun. Nijemci su uspjeli 25. februara osvojiti ključno francusko utvrđenje tvrđavu Duomon. Castelnau je postavio generala Philippea Pétaina za komandanta Verdunskog područja i naredio francuskoj 2. armiji da se uključi u bitku. Njemački napad je usporen u selu Duomon odlučnom obranom francuske 33. pješadijske pukovnije i velikim padanjem snijega. To je dalo Francuzima vremena da dopreme 23 000 tona naoružanja i da dobiju 90 000 novih vojnika na Verdunskom bojnom polju.Kao i u svim drugim ofanzivama na Zapadnom frontu Nijemci su tijekom napredovanja izgubili artiljerijsku zaštitu. Pošto se bojno polje neprekidnim bombardiranjem pretvorilo u gomile mulja bilo je jako teško pokretati artiljeriju.

Napredovanje je osim toga Nijemce doveo na domet francuske artiljerije na zapadnoj obali Meze. Svako novo napredovanje njemačke vojske postajalo je sve "skuplje", pogotovo što su jedinice njemačke 5. armije napadale u valovima prema jugu duž istočne obale rijeke. Kada su konačno zauzeli selo Duomon 2. marta1916. potpuno su uništene 4 njemačke pukovnije.Pošto nisu mogli napredovati frontalno, Nijemci su pokušali bočno. Napali su brdo Le Mort Homme 6. marta i tvrđavu Vaux 8. marta . Za tri mjeseca teškog ratovanja Nijemci su zauzeli naselja Cumières i Chattancourt zapadno od Verduna, a tvrđava Vaux se predala 2. juna1916. Gubitci su bili izuzetno veliki na obje strane. Petain je pokušao sačuvati svoju vojsku ostajući u obrambenoj poziciji, ali on je smjenjen 1. maja. Zamjenio ga je general Robert Nivelle, koji je bio više orjentiran na napade. Njemački sljedeći cilj je bio tvrđava Souville. Nijemci su 22. juna1916. upotrijebili bojni otrov, a sljedeći dan napali su sa 60 000 vojnika, osvajajući bateriju u Thiaumontu i selo Fleury. Međutim, Nijemci nisu uspijeli osvojiti tvrđavu Souville.Borbe oko nje nastavile su se do 6. septembra.

Početak bitke na Sommi 1. jula1916. prisilio je Nijemce da povuku dio artiljerije na Sommu da bi se suprostavili englesko-francuskoj ofanzivi na sjeveru. Do jeseni njemačka vojska je bila iscrpljena. Erich von Falkenhayn je smijenjen, a zapovjednik vrhovnog štaba je postao Paul von Hindenburg zajedno s Erichom Ludendorffom. Francuzi su započeli protunapadom 21. oktobra1916. Tvrđava Duomon je gađana novim topovima od 400 mm, pa su je Francuzi osvojili 24. oktobra. Nijemci su 2. novembra izgubili tvrđavu Vaux i povlačili se. Konačna francuska ofanziva započela je 11. decembra i vratila je Nijemce na polazne položaje.


Za Centralne sile je bilo ključno da neprijatelju nanesu mnogo više gubitaka, nego što neprijatelj nanese njima. U Verdunskoj bitci Francuska je imala veće gubitke, ali nije to bilo u omjeru 2:1 kako su se Nijemci nadali, iako je njemačka vojska bila brojnija od francuske u toj bitci. Francuski gubitci su bili ogromni. Francuski maršal Petain je inzistirao na rotaciji vojske, koja se bori kod Verduna. Takvom rotacijom 70% francuske vojske imalo je priliku da se upozna sa užasom Verduna.

Bitka za Verden je poznata kao "Verdunski mlin za meso" ili kao "Meusin mlin", a postala je simbol francuske odlučnosti. Uspjesi sistema fiksnog utvrđivanja doveli su kasnije do usvajanja Maginotove linije kao metoda francuske obrane između dva svjetska rata.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije portala Veteran.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

KOMENTARI { 0 } DODAJ KOMENTAR
  • Ime / Nadimak: *

  • Komentar: *
    do 1200 karaktera

  •  

  • Karakteri sa slike: *

  •  

  • Trenutno nema komentara.

Najnovije

Najčitanije

Najnovijikomentari