APRIL 1992. GODINE U BOSNI I HERCEGOVINI

Čestitka za Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine
01/03/2023
Partizanska 16. Muslimanska udarna brigada prva ušla u Sarajevo 5. aprila 1945
04/04/2023

01. april 1992.

• Artiljerijsko-raketne jedinice JNA posjedaju sve ranije pripremljene položaje oko Sarajeva.

• Oklopnomehanizirane jedinice JNA zaposjedaju položaje na brdu Mojmilo u Sarajevu i u širem rejonu prigradskog naselja Lukavica.

• Paravojna »Srpska dobrovoljačka garda« Željka Ražnjatovića-Arkana, u sadejstvu sa JNA, nakon kraćih borbi sa bosanskohercegovačkim patriotima ulazi u Bijeljinu.

03. april 1992.

• Šef Državne službe bezbjednosti Srbije Jovica Stanišić, u direktivi o etničkom čišćenju Bijeljine komandantu Srpske dobrovoljačke garde Željku Ražnjatoviću Arkanu, nalaže da »rukovodioce SDA, muslimanske pripadnike MUP-a i organizatore muslimanskih paravojnih formacija uhapsi i prebaci u Erdut (mjesto u istočnoj Hrvatskoj koje je tada bilo pod okupacijom srpskih snaga), a radi zastrašivanja stanovništva manji deo i strijelja, te da po obavljenom zadatku ukloni tragove i izbjegava međunarodne organizacije i novinare«. Paravojne jedinice Željka Ražnjatovića Arkana uz podršku JNA u Bijeljini su ubile oko 50 Bošnjaka.

04. april 1992.

• Srpska demokratska stranka (SDS) organizuje i postavlja barikade na prilazima Sarajevu i blokira saobraćaj na području gradskog naselja Grbavica.

• Predsjedništvo Bosne i Hercegovine proglasilo neposrednu ratnu opasnost na teritoriji Bosne i Hercegovine. Općinskim štabovima TO dato odobrenje za mobilizaciju jedinica TO zavisno od sopstvene procjene.

• U Sarajevu održane antiratne demonstracije, a paravojne jedinice SDS-a i JNA otvorile vatru na demonstrante. Tom prilikom na mostu Vrbanja srpski ekstremisti ubili su Suadu Dilberović.

• Na stanicu javne bezbjednosti u Sarajevu izvršen oružani napad.

• Izvršena je mobilizacija rezervnog sastava policije u BiH. Nakon mobilizacije broj naoružanih policajaca MUP-a RBiH iznosio je oko 30 000.

• Paravojne formacije SDS-a i JNA počeli granatiranje Sarajeva. Prve granate na prigradska naselja ispaljene su sa srpskih položaja na Lapišnici, Borijama i Trebeviću.

• JNA granatira TV repetitor na brdu Hum u Sarajevu i zgradu RTV BiH.

05. april 1992.

• Paravojne formacije SDS-a napale školu MUP-a na Vracama. Bio je to prvi tenskovsko-pješadijski napad srpskih snaga na Sarajevo. U napadu na školu MUP-a na Vracama učestvovale su tekovske jedinice JNA, paravojne formacije SDS-a i paravojna Srpska dobrovoljačka garda Željka Ražnjatovića Arkana. U školi se u trenutku napada nalazilo oko 800 srednjoškolaca i profesora. Srpske snage zauzele su školu nakon šest sati borbe. Učenici i profesori su zarobljeni i potom razmijenjeni.

• Savjet za narodnu odbranu pod predsjedništvom sarajevskog gradonačelnika Muhameda Kreševljakovića donio odluku o mobilizaciji TO grada Sarajeva.

• Srpske snage napadaju motel »Osmice«, lociran uz južni, periferni dio grada, na padinama Trebevića. Objekat je smješten na dominantnoj koti sa koje se mogao kontrolisati veći dio sarajevskih općina »Centar« i »Stari grad«. TO RBiH i pripadnici MUP-a RBiH odbijaju napad srpskih snaga.

• Specijalne jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova RBiH ovladavaju objektima u centru Sarajeva koje su zaposjeli snajperisti SDS-a (hotel Holiday Inn)

• Počinju borbe u regionu Teočaka (sjeveroistočna Bosna).

06. april 1992.

• Evropska unija i Sjedinjene Američke Države priznale nezavisnost Bosne i Hercegovine.

• Srpske paravojne formacije počele otvorene artiljerijske napade na Sarajevo. Aprila i maja 1992 srpske snage su na sarajevskom ratištu angažovale preko 15 000 ljudi (JNA je u gradskim kasarnama raspolagala sa oko 5000 vojnika i oficira), oko 2000 oruđa kalibra od 12,7 mm do 155 mm, oko 100 tenkova i transportera. U to vrijeme srpske snage su na jedan kilometar sarajevskog fronta raspolagale sa 35 oruđa. Najveća koncentracija oruđa u historiji ratovanja do tada je zabilježena u bici za Berlin 1945. kada su ruske snage na dužni od kilometar imale 25 oruđa.

• JNA i srpske paravojne snage napale Foču i počele etničko čišćenje istočne Bosne. Zbog loše organizacije odbrane Foča je pala gotovo bez borbi.

• 06. aprila srpske snage napadaju Zvornik, u kojem dolazi do teških borbi, posebno za Kula grad. Snage bosanskih Srba i JNA dvadeset dana vrše neprekidne napade na Kula Grad uz artiljerijsku i podršku avijacije, te upotrebu bojnih otrova. Kula Grad je branilo oko 150 boraca od toga 20 bez ikakvog oružja.

• Prema izvještaju Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Kofi Anana (Izvještaj o Srebrenici) od 15. novembra 1999, u prvih 60 dana rata oko milion stanovnika je raseljeno i protjerano dok je nekoliko desetina hiljada, uglavnom Bošnjaka, ubijeno.

07. april 1992.

• Specijalne jedinice MUP-a RBiH i drugih organiziranih patriotskih grupa u Sarajevu razbile i pohapsile prve grupe snajperista. Komandant specijalne jedinice MUP-a Dragan Vikić poziva patriote u borbu protiv okupatora i dijeli preostalo oružje. Uništena snajperska gnijezda u zgradi Skupštine i Vojne bolnice.

08. april 1992

• Predsjedništvo BiH ukida dotadašnji republički štab Teritorijalne odbrane i donosi odluku o formiranju Štaba Teritorijalne odbrane Republike BiH. Predsjednišvo BiH također je odlučilo da zvanični pivremeni znak svih pripadnika Teritorijalne odbrane BiH bude bosanski grb štitastostog oblika plave boje, presječen bijelom dijagonalom, sa po tri zlatnožuta ljiljana u svakom polju. Za komandanta Štaba Teritorijalne odbrane imenovan je pukovnik Hasan Efendić, a za načelnika štaba pukovnik Stjepan Šiber. Za glavnog operativca imenovan je general Jovan Divjak.

• 08. april obilježava se i kao dan Hrvatskog vijeća obrane (HVO).

09. april 1992.

• U jeku artiljerijskog napada snaga bosanskih Srba, Predsjedništvo Republike BiH donosi odluku o objedinjavanju svih naoružanih snaga na teritoriji BiH i njihovom stavljanju pod jedinstvenu komandu Štaba Teritorijalne odbrane BiH.

• JNA napada Kupres. Od posljedica granatiranja gine veliki broj civilnog stanovništva, pretežno Hrvata.

10. april 1992.

• Ministarstvo odbrane RBiH izdalo privremeno uputstvo o organizaciji i upotrebi štabova i jedinica teritorijalne odbrane koje su potpisali ministar RBiH Jerko Doko i komandant Štaba TO RBiH Hasan Efendić.

• Jedinice Podgoričkog korpusa JNA granatiraju Dubrave (općina Stolac) i izvode pokrete do Neuma i Podveležja.

• JNA posjeda položaje oko Doboja.

• JNA ulazi u Modriču i raspoređuje jedinice od Gračanice ka Tuzli.

• Srpske snage vrše snažne artiljerijske napade na Sarajevo. Granatiranju su izloženi gotovo svi vitalni objekti u gradu. Borbeni avioni RV JNA bombarduju repetitor na brdu »Hum« u Sarajevu, što dovodi do prekida emitovanja radio i televizijskog programa RTV BiH (RTV Sarajevo).

13. april 1992

• Jedinice JNA posjedaju položaje na sjeveroistočnoj strani Mostara i blokiraju južne prilaze gradu.

14. april 1992.

• JNA ponovo upotrebila Ratno vazduhoplovstvo na sarajevskom ratištu. Grad su bombardovala dva višenamjenska lovca tipa MiG-21. JNA je, inače, u napadu na BiH masovno upotrebljavala avijaciju. Dnevno je izvođeno i do 50 avio-poletanja, tako da je do usvajanja rezolucije 781 Vijeća sigurnosti UN-a o zabrani letenja iznad BiH izvršeno oko 2700 borbenih letova. JNA je avijaciju najčešče koristila na ratištima u Jajcu, Gradačcu, Rogatici, Žepi, Maglaju, Bosanskom Brodu, Tesliću, Zenici, Tešnju i Čapljini.

• Glavni štab TO RBiH izdao naređenje kojim se nalaže jedinicama da, u saradnji sa MUP-om RBiH, vrši odbranu Sarajeva, štiti vitalne objekte te da izvrši blokadu kasarne JNA »Maršal Tito«. Naređeno je i otvaranje komunikacije Sarajevo-Hadžići.

15. april 1992.

• Zvanično osnovana Armija Republike Bosne i Hercegovine.

• Sve naoružane formacije u BiH stavljene su pod jedinstvenu komandu Štaba Teritorijalne odbrane Republike BiH (Armije RBiH).

• Sredinom aprila snage bosanskih Srba napadaju Derventu.

• Mjeseca aprila i maja 1992 godine intenzivirani su avio napadi bivše JNA na području Posavine. Avioni su polijetali najčešće iz Batajnice. Tokom aprila i maja 1992. Na posavskom ratištu oboreno je oko 10 aviona Ratnog vazduhoplovstva Jugoslavije.

• Administracija Sjedinjenih Američkih Država osudila upotrebu sile zbog izazivanja nasilne dezintegracije RBiH. Američki sekretar Dž. Baker izjavio je: »SAD snažno podržavaju teritorijalni integritet BiH, države koju smo priznali 06. aprila 1992«.

17. april 1992.

• Armija RBiH napada fabriku Pretis kod Vogošće i zaplijenjuje 800 komada protivoklopnih prenosnih raketnih lansera »zolja« i »osa«. To oružje omogućilo je odbranu Sarajeva od masovnih tenkovskih prodora JNA i paravojske SDS-a, mada je znatan dio tog oruđa, zbog nedostatka cijevi većeg kalibra, nenamjenski korišten.

• JNA i oružane formacije SDS-a (srpske snage) opkoljavaju Brčko i širi prostor oko Gradačca.

19. april 1992.

• Snažan napad srbijanskih paravojnih formacija »Belih orlova« na Trgu heroja u Sarajevu. ARBiH odbija napad.

21. april 1992.

• Srpske paravojne formacije napale su Bosansku Krupu. U odbranu grada stavile su se jedinice Teritorijalne odbrane Bosanske Krupe, Cazina, Bihaća i Velike Kladuše. Snage bosanskih Srba zauzele su grad s desne strane rijeke Une.

22. april 1992.

• Borbe u Sarajevu. ARBiH napreduje na zapadnim prilazima gradu. Razbijene snage bosanskih Srba na Ilidži. Težak poraz na Ilidži pretrpjele su jedinice Arkanove »Srpske dobrovoljačke garde«. U borbama teško ranjen i komandant garde Željko Ražnjatović-Arkan«, za kojim je Interpol ranije raspisao potjernicu zbog razbojništva. Nakon poraza na Ilidži Arkan se dugo nije pojavljivao na ratištima BiH. Njegove jedinice značajnija borbena dejstva izvodile su tek 1995. godine pri pokušaju potiskivanja ARBiH iz Ključa. Arkanove »Tigrove« kod Ključa su razbile jedinice Petog korpusa ARBiH. Željko Ražnjatović Arkan kasnije je u Srbiji osnovao Stranku srpskog jedinstva. Ubijen je 15. januara 2000. u holu beogradskog hotela “Interkontinental”. U borbama 22. aprila oslobođena je gotovo cijela Ilidža. Jedinice ARBiH kod hotela Srbija zaustavljaju pripadnici misije evropskih posmatrača. Posmatrači su potvrdili da su u blizini hotela pobrojali 23 poginula vojnika snaga bosanskih Srba. Nije utvrđeno ko je naredio povlačenje ARBiH na polazne položaje. Ilidža je imala strateški značaj za Sarajevo obzirom da su na tom području bile smještene glavne trafo-stanice i gradski vodovod. Na Ilidži se nalazila i glavna raskrsnica za sve pravce izlaza i ulaza u grad. Napad na Ilidžu planirao je Enver Hadžihasanović, bivši potpukovnik JNA koji je stupio u redove ARBiH.

• Srpske snage blokirale Vlasenicu, grad u istočnoj Bosni u kojem je prema popisu stanivništva 1991 godine živjelo 53,3% Bošnjaka i 42,5% Srba. JNA pomaže Srpskoj dobrovoljačkoj gardi i oružanim formacijama SDS-a da zauzmu grad. Počinju progoni i masovna ubistva Bošnjaka Vlasenice.

24. april 1992.

• Tzv. Hrvatska zajednica Herceg Bosna reaguje na odluku Predsjedništva RBiH o objedinjavanju svih naoružanih snaga na teritoriji BiH, odbijajući staviti Hrvatsko vijeće obrane (HVO) pod zajedničku komandu TO RBiH. Takvu politiku nisu prihvatile sve jedinice HVO-a što se posebno odnosi na postrojbe koje su djelovale u sjevernoj i sjeveroistočnoj BiH. HDZ svoje vojno krilo (HVO) smatralo je jedinom organiziranom vojnom silom koja se suprotstavlja JNA.

25. april 1992.

• Tenkovske jedinice JNA ulaze u Bratunac. JNA zajedno sa naoružanim pripadnicima SDS-a vrši masovne zločine nad Bošnjacima Bratunca.

26. april 1992.

• JNA sa 11 tenkova opkoljava selo Snagovo i otvara vatru po naselju nakon čega su paravojne jedinice poznate kao »Beli orlovi« upale u selo i ubile 38 ljudi (žena, djece, muškaraca).

• 26. aprila proglašena je Savezna Republika Jugoslavija. SRJ ne obuhvata teritorijom BiH gdje su ostavljene značajne vojne snage kako bi podmirile potrebe samoproglašene srpske države (oko trećine ukupnih vojnih potencijala). Od tog datuma SRJ rat u BiH predstavlja kao građanski.

28. april 1992.

• JNA vrši artiljerijske napade na Tomislavgrad.

• Inžinjerijska jedinica JNA ruši most na rijeci Savi kod Brčkog.

• Predsjedništvo RBiH donosi odluku sa zakonskom snagom kojom se formira državna komisija za prikupljanje činjenica o počinjenim ratnim zločinima.

• Krajem aprila 1992 Teritorijalna odbrana/Armija RBiH broji oko 100 000 ljudi.

Comments are closed.

  • Laju89