Kralj Tvrtko I Kotromanić, pomilosti gospoda Boga kralj Bosni, Srbljem, Primorju, Humsci zemlji, Dalmaciji, Hrvatom, Donjim krajem, Zapadnim stranam, Usori, Soli i Podrinju i k tomu (10.3.1391. – 10.3.2022.)
Najslavniji bosanski kralj Stjepan Tvrtko I Kotromanić umro je na današnji dan prije 631 godinu, 10. marta 1391. godine. Krunisanje Tvrtka I obavljeno je u Milima kod Visokog. Nakon njegove smrti naslijedio ga je rođak Stjepan Dabiša.
Otac bosanske državnosti uspio je ono što niko nikada nije, osvojio je Dalmaciju, Crnu Goru i pola Srbija…
Prvi bosanski kralj Tvrtko I. Kotromanić. Najvažnija povijesna ličnost, u više stoljetnom kontinuitetu državnosti Bosne i Hercegovine, otac njene suverenosti, prvi bosanski kralj, Tvrtko I Kotromanić, Iz bosanske dinastije Kotromanića, iz Srebrenika, je bio potomak po ocu.
Po majci je bio iz hrvatske dinastije Šubić iz Klisa. Po baki Jelisaveti je bio iz srpske dinastije Nemanjića. Ono što nije pošlo za rukom, ni kralju Zvonimiru, ni caru i kralju Dušanu, uspjelo je Tvrtku, da ujedini slavenski jug pod okriljem Bosne. On je uspio da ujedini i Srbiju i Hrvatsku i Dalmaciju pod okriljem Bosne.
Historičari za Kulina Bana kažu da je stvorio bosansku državu u pravom smislu i uveo je u Evropu, a Tvrtko I Kotromanić je taj koji je utvrdio, proširio i učinio Bosnu, sve do pada pod osmansku vladavinu 1463. godine, jednom od napriznatijih država u ovom dijelu Europe u političkom, ekonomskom i kulturnom pogledu.
Na prijestolje je došao kao petnaestogodišnjak, ali je bez obzira na godine bio izuetno sposoban. Već kao mladić morao je ulagati ogromne napore.
Nakon što je uspješno odolijevao napadima, Tvrtko I je shvatio da i sam mora poći u protivnapad, pa je krenuo u napad prema današnjoj Crnoj Gori i osvojio sve do Kotora. Zatim je krenuo prema Srbiji i osvojio današnji Sandžak kada se i proglasio kraljem Srbije. Njegova titula pokazuje osnov po kojem je postavio legitimno pravo na upražnjenu srpsku krunu: kralj Srbljem, Bosni, Pomorju, Humskoj zemlji, Donjim Krajem, Zapadnim Stranam, Usori i Podrinju.
Tvrtko I se 1374. godine oženio ugarskom princezom Dorotejom, kćerkom vidinskog bugarskog cara Sracimira.
Poslije bitke na Kosovu, Tvrtko, kao pobjednik, pojačava pritisak na Dalmaciju, tako da su mu se 1390. godine pokorili gradovi Split, Trogir, Šibenik i otoci Brač, Hvar i Korčula. U intitulaciji se nakon toga naziva kralj Raške, Bosne, Dalmacije, Hrvatske i Primorja.
O moći i ugledu tadašnje Bosne dovoljno govori i podatak da je Mletačka republika, koja je imala trgovačke odnose s Bosnom, kralja Tvrtka I upisala u zlatnu knjigu svojih počasnih građana zajedno s njegovom suprugom i svim srodnicima.
O Tvrtkovoj moći možda najbolje govore čuveni zlatnici koji su kovani prilikom njegove inaguracije za kralja. Takav zlatnik je jedinstven u evropskoj numizmatici, jer je najveći zlatnik ikad kovan u Evropi. Bio je promjera tri centimetra, debljine jednog milimetra, težak 14 grama i napravljen od 24-karatnog zlata.
Zlatnik je važan i zbog obilježja bosanske državnosti, jer s jedne strane ima ona bosanska obilježja koja su bila historijska srednjevjekovna državna obilježja. To su grb i zastava s ljiljanima. Na jednoj strani zlatnika je bosanski grb sa šest ljiljana, a okolo također ljiljani.
Kralj Tvrtko za BiH je jedna od najznačajnijih figura i potvrda njenog državnog kontinuiteta i suvereniteta. Bosansko kraljevstvo je svoje najslavnije dane doživjelo u drugoj polovini 14. Stoljeća upravo pod vodstvom najvećeg bosanskog vladara kralja Tvrtka I Kotromanića.
Tvrtko I Kotromanić je na tron stupio 1353. godine kao 15-godišnji dječak, naslijedivši strica koji nije imao potomaka. Iako je bio mlad, Tvrtko I je već na samom početku svoje vladavine pokazao mudrost vladanja koja mu je kasnije omogućila veliki ugled u srednjevjekovnoj Evropi. Ubrzo nakon njegovog dolaska na vlast, ugarski kralj šalje dvije vojske na Bosnu, ali je nije uspio pokoriti.
Tvrtko je za kralja krunisan 1377. godine, kada se, i kao potomak Nemanjića po baki, proglasio kraljem Bosni, Srbljem, Humu, Usori, Podrinju, Donjem kraju i Zapadnoj strani.
Najveći bosanski vladar nije bio samo veliki ratnik i osvajač, već je Bosna u tom periodu doživjela ekonomski i kulturni procvat. Tvrtko I je koristio prirodna bogatstva pa je otvarao rudnike, gradio ceste i održavao trgovačke odnose s evropskim velesilama kao što su Đenova, Venecija, Dubrovačka republika, Napulj, Austrija, Bugarska, Španija i Mađarska.
O moći i ugledu tadašnje Bosne dovoljno govori i podatak da je Mletačka republika, koja je imala trgovačke odnose s Bosnom, kralja Tvrtka I upisala u zlatnu knjigu svojih počasnih građana zajedno s njegovom suprugom i svim srodnicima.
