630 godina od smrti prvog bosanskog kralja Tvrtko I Kotromanić

Futsal reprezentacija Bosne i Hercegovine se prvi put u historiji plasirala na Evropsko prvenstvo! Bravooo
10/03/2021
BOSANSKI VITEZ – BOSNIAN KNIGHT
10/03/2021

Kralj Tvrtko I Kotromanić, pomilosti gospoda Boga kralj Bosni, Srbljem, Primorju, Humsci zemlji, Dalmaciji, Hrvatom, Donjim krajem, Zapadnim stranam, Usori, Soli i Podrinju i k tomu (10.3.1391. – 10.3.2021.)

Na današnji dan, 10. marta 1391. godine, na Bobovcu je umro prvi bosanski kralj Stjepan Tvrtko I Kotromanić. U historiju Bosne i Hercegovine upisan je zlatnim slovima, kao vladar koji je tokom hiljadugodišnje postojanosti naše domovine proširio njene granice na susjedne zemlje, a svoju zemlju doveo do političkog, kulturnog i ekonomskog blagostanja.

Sin Vladislava Kotromanića i Jelene Šubić, Tvrtko je na bosansko prijestolje došao kao petnaestogodišnji dječak 1353. godine, a Bosnom je kao ban vladao do 1377. godine.

Kralj Tvrtko za BiH je jedna od najznačajnijih figura i potvrda njenog državnog kontinuiteta i suvereniteta. Bosansko kraljevstvo je svoje najslavnije dane doživjelo u drugoj polovini 14. Stoljeća upravo pod vodstvom najvećeg bosanskog vladara kralja Tvrtka I Kotromanića.

Tvrtko I Kotromanić je na tron stupio 1353. godine kao 15-godišnji dječak, naslijedivši strica koji nije imao potomaka. Iako je bio mlad, Tvrtko I je već na samom početku svoje vladavine pokazao mudrost vladanja koja mu je kasnije omogućila veliki ugled u srednjevjekovnoj Evropi. Ubrzo nakon njegovog dolaska na vlast, ugarski kralj šalje dvije vojske na Bosnu, ali je nije uspio pokoriti.

Tvrtko je za kralja krunisan 1377. godine, kada se, i kao potomak Nemanjića po baki, proglasio kraljem Bosni, Srbljem, Humu, Usori, Podrinju, Donjem kraju i Zapadnoj strani.

Najveći bosanski vladar nije bio samo veliki ratnik i osvajač, već je Bosna u tom periodu doživjela ekonomski i kulturni procvat. Tvrtko I je koristio prirodna bogatstva pa je otvarao rudnike, gradio ceste i održavao trgovačke odnose s evropskim velesilama kao što su Đenova, Venecija, Dubrovačka republika, Napulj, Austrija, Bugarska, Španija i Mađarska.

O moći i ugledu tadašnje Bosne dovoljno govori i podatak da je Mletačka republika, koja je imala trgovačke odnose s Bosnom, kralja Tvrtka I upisala u zlatnu knjigu svojih počasnih građana zajedno s njegovom suprugom i svim srodnicima.

O Tvrtkovoj moći možda najbolje govore čuveni zlatnici koji su kovani prilikom njegove inaguracije za kralja. Takav zlatnik je jedinstven u evropskoj numizmatici, jer je najveći zlatnik ikad kovan u Evropi. Bio je promjera tri centimetra, debljine jednog milimetra, težak 14 grama i napravljen od 24-karatnog zlata.

Zlatnik je važan i zbog obilježja bosanske državnosti, jer s jedne strane ima ona bosanska obilježja koja su bila historijska srednjevjekovna državna obilježja. To su grb i zastava s ljiljanima. Na jednoj strani zlatnika je bosanski grb sa šest ljiljana, a okolo također ljiljani.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *